No ansha! (Mateo 6 :25-34)

Den beibel na e boeki di mateo kapitulo 6, versikulo : 25)…. ta papia tokante ku e ser humano ta mas importante, of ta na prome luga riba bestia, riba palu, riba tur kos ku Dios a krea. Awendia, meskos ku den e tempunan aya, nos ta mira, tin biaha, e personanan tabata preokupa hopi ku loke nan tabata bai bisti, i ku loke nan tabata bai kome of laga di kome. Hesus ta bisando nos ku eigenlijk nos tin nos kos nan tur brua den otro, I e problema aki yama desordu. Un falta di organisashon di nos prioridatnan, I esaki tin komo resultado ku semper lo kai afo, esun prioridat ku e persona ta pensa, ku e kos ey no ta masha nesesario, ku ta Dios. Pues enrealidat, nos ta preokupa ku hopi kos inesesario, lubidando loke si ta konta, loke si ta mas importante, ku ta nos salbashon.    Hesus ta bisa nos na un otro manera  ku nos anshamentu lo no yuda nos ni ku kresementu ni ku bistimentu bunita.Ta pesei mes ku E ta puntra nan den versikulo 26) …. Awor Hesus, a bisa: boso ansha por hasi bo krese 50 cm? Pasobra bo ta ansha, bo por krese un tiki mas dor ku bo ta ansha, si of no?   Ta pesei nos mester kompronde loke Hesus kiermen den  versikulo 28 te ku 30 : 28).... Atrobe Hesus E ta bisando di un otro manera, e loke ku E a bisa mas ariba. Hesus A hasi e pregunta: “lo E no hasi muchu mas pa boso, O hendenan di poko fe?”     Algu ku no por, ta na momentu ku personanan ta preokupa, ku loke ta bai sosode kune, di loke ta tumando luga, di loke e ta mira I e ta tende. Apesar ku nos no por yuda ku e ta sosode rondo di nos, nos lo por kontrola nos aktitud si, dilanti di e situashonnan. Si ta Hesus ta bisa, ku SI, ta posibel ta pasobra tabata I ta posibel. Nos no por ta hende di poko fe Si abo ta mas importante pa Dios pakiko bo ta preokupa? Si Dios ta wak, E ta yuda of protege e bestianan of palunan ku ni bida tin, abo awor ku ta su kreashon,  Pesei Hesus a bisa:” lo E no hasi muchu mas pa boso, O hendenan di poko fe?” Esei ta e puntu di Hesus. Amen. Den versikulo 31 I 32)…. E ta sigi bisa no preokupa;  Un persona un biaha a puntrami: pastor, kon boso ta hasi paga e hur di e luga aki? Mi di kune, mi no sa, ni mi no ke sa, tampoko. Mi deber komo pastor ta pami trese e palabra di Dios dilanti, pa abo kompronde e palabra di Dios I bo pon’e na praktika. Awel e problema of e asuntu di Dios ta di bendishona boso, pa dor di boso ofrendanan I diesmo, e obra di Dios por wordu mantene. Amen. Dikon mi ta menshona esaki, pasobra un di e preokupashon nan di mas grandi ta falta di sen. Loke ta ferfela un hende I spanta su soño ta falta di sen. E preokupashon pa e kompromisonanan I responsabilidatnan, nan ta inmenso, I e preokupashon ku abo tin pa esakinan ta INESESARIO. E persona ta preokupa I ta ansha su kurpa I e ta lubida ku Dios, E sa di su nesesidat. Tin hende, mas ku e ta bin iglesia e no ta konfia den Dios ainda, manera debe ser. Y esaki ta visto na su preokupashon pa e kosnan ku e tin ku hasi. Esaki ta asina grandi, ku e ta preokupa hopi, bira siegu, I no ta wak bon, I ta puntra, ta kon mi ta hasi? E problema ta ku bo ta ansha hinter bo bida. I bo a siña ku bo tin ku biba preokupa. I pasobra bo a wak tur hende preokupa bo tambe ta preokupa. Pero bo tabata sa ku na momentu ku bo a nase, bo a nase sin preokupashon?   Beibel tin hopi ehempel di hendenan ku a biba sin preokupa, pues si, ta posibel, pa por i keda sin preokupa.           • Daniel: Pasobra e no a septa e lei di rei, e a wordu tira den kueba di leon I nada no a pase.      • Sadrak, Medsak I Abednigo,  Nan a nenga di hinka rudia na un dios falsu, I ken ku no hasie lo mester a wordu lansa den fornu di kandela. Ora bo lesa e historia, bo ta wak ku nan a kuminsa kanta, “ku Hesus mi lucha ta, mi ta vense e bataya”.                • Hesus a kana riba laman na momentu ku tabatatin olanan masha grandi I bientu tabata supla fuerte. Pero Hesus(kantando) Pedro, a bisa Hesus: “ Señor si di berdat tabo, lagami bin serka bo” Tanten ku Pedro tabata wak Hesus, e tabata kanando riba laman. Ora Pedro a kuminsa wak e olanan, e bientu, ke e tabata mira I skucha, e a kuminsa sink. I kiko Hesus a bise, ora E a reska”e for di den e awa? Homber di poko fe.  Ta e mesun kos ku Hesus a bisa mas ariba: “ Pakiko bo ta ansha, homber, hende di poko fe?         • Hesus, tin un otro ehempel, kaminda ku E ta drumi den un boto, meimei di un tempestad. E no tabata preokupa mes ku e tempestad ey, pasobra E tabata sa ku nada lo no a pasa kun’E.             Abo ku si a kompronde e importansha di buska Dios, i ta biniendo iglesia, no ansha pa nada Si bo a kompronde e nesesidat di bin  iglesia, awel hasie kompletu, no bira preokupa, i menos pa loke hende bisa of hasi. Den versikulo :33) i :34; 33)….   Amen. Keda trankil, konfia, konfia i stop di ansha. Awor, nos komo hende nos no por yuda, pero ora situashon nan lanta bisa bo mes;. dikon mi mester preokupa, si Dios ta kumi. Di otro un banda mi ta kompronde, ta hinter bo bida bo ta preokupa. Dios ta kubo; pakiko bo ta preokupa?; pakiko bo ta ansha?; pakiko? Beibel ta bisa: Dios nunka a desampara un hustu. Bo ta kere ku abo ta e prome ku E lo hasi’e kune? Awel no ansha anto, biba preokupa, bai drumi trankil. Dios lo guiyabo, Dios lo mustrabo kiko pa bo hasi ora didia habri. Pero drumi trankil, Amen? Si, ta posibel, stop di ansha. Un ehempel si bo ta soltero of soltera: i e añanan ta pasando i ainda bo no a haña un parega, konfia. no ansha. Dios sa ku abo komo wea tin bo tapadera un kaminda ey banda. Konfia, reakshonando na e manera apropia i konfia ku Dios ta bai dunabo bo “principe azul”, i si no ta blou ta berde, a pretu of hel. Amen? KONFIA.       Organisa bo prioridatnan.  Pasobra ta pa motibu ku nos prioridatnan no ta organisa bon, hopi hende su kosnan ta brua den nan bida.  Pone Dios na prome luga. No preokupa, I ansha bo bida ku kosnan ku enrealidat ta inesesario, pasobra Dios konose nos nesesidatnan.
BENEFISIONAN:      lo bo biba trankil, sin miedu, ansha I preokupashon, I Dios lo tuma tur bo asuntunan den su man, paso E sa di bo nesesidatnan. Lo bo ta un hende ku ta kere Dios, I ta biba konfiando Dios I un hende di fe.

Dios bendishonabo
Pastor Willians

Kua ta e importansia di wòrdu yená ku Spiritu Santu?



Pone atenshon loke Beibel ta bisa:
“ I no bebe biña bira burachi, pasobra esei ta libertinahe, ma sea yená ku e Spiritu.”
(Efesionan 5:18)

1°- Pa wòrdu yená ku Spiritu Santu ta nifiká ku tin un espasio ku mester wòrdu okupá, ora e apostel Pablo ta bisa pa no bebe bira burachi e no kemen solamente di alkohol pero tambe di kos material, ku ta e naturalesa di ser humano i ta un deseo natural, esei tambe kemen ku tin un otro “kos” apart di Spiritu Santu ku ke okupá e lugá ei, bo mester komprondé ku  nos ta papiando di un lugá of tereno desokupá of  bashí, esei kemen ku e  lugá of  tereno ei por wòrdu invadí pa ken ku wak´e promé. Asina tambe ta sosodé na nos bida, si nos bida  ta desokupá of  bashí di e presensia di Dios mesora e lo wòrdu invadí pa e deseonan di karni, ta pesei e apostel a bisa na e kapitulo 4 versikulo 27 esaki: “ i no duna diabel oportunidat”, esei ta e prinsipal motivo ku nos tin pa no duna diabel oportunidat, si no ta e kaso e lo drenta i sigur pa destrui.

2°- Tin hopi manera di haña un lugá of tereno bashi, e por ta te asta un lugá yen di sushi. Bo mester tin kuidou ku loke bo ta warda na bo paden!, di mes ora un persona ta bashí di Spiritu Santu, e ta bira un “warehouse” di tur sorto di kos ku diabel por pone, por ehempel: Pensamentunan negativo, rabia, vengansa, odio, miedu, duda, etc etc. I tur esaki diabel ta hasi pa un proposito so, destruí kompletamente e bida di e persona, kaba hibe fiernu huntu kuné.

3°- Un tereno of lugá bashi tambe kemen ku tin un doño, i komo nos ta papiando di nos mes bida, nos paden, ta nos ta duna e vergunning  sea un hende, un kos of diabel mes pa nan hasi loke nan ke ku esei (nos bida).

4°- Otro kos nos por trese dilanti di loke ta un tereno of lugá okupá, kemen einan tabata tin un soño, un deseo of un proyekto pa ku e lugá ei. Komo ku nos ta “gobierno” pa duna “vergunning”, nos ta disidí kua soño, deseo of proyekto lo wòrdu traha na nos bida, esun di hende, esun di diabel of esun di Dios. Djis pa bo no pensa hopi kua bo ke, lagami bisabo e soñonan di Dios pa ku bo: Bida ku abundansia, salú 100%, felis ku bo famia, un bida perfekto i di mes loke ta mas importante un lugá reservá na shelu.

Dios bendishonabo hopi mes!!!

Karakter di e yu di Dios

Nos ta biba den un mundu di material i Dios den un mundu spiritual. Kon Dios por identifiká su mes si mundu ta estriktamente materialista? I kon pa yega na e mundu spiritual? E fe ta e úniko kanal di komunikashon entre e dos mundu nan aki.
Mi tin un konvikshon fuerte ku no ta boluntat di Señor pa Su manifestashon keda limitá na solamente e Palabra skirbí, pasombra sin práktika teoria ta evaporá.
Debí na e akshon di e yunan di Spiritu Santu di Dios, nan mester ta e referensha divino den e mundu aki.
Nos a mira e manifestashon di e abundansha di gloria di Dios den henter e naturalesa. E mondinan, kampo-, flor-, waterval-, riu-, lago- i lamannan......E shelu, e solo, e luna, e planeta- i streanan; Tur ta enkantá i proklamá e grandesa di E Kreador ku su ekstremo beyesa. Sin embargo, e presensha di e Altísimo no ta someté na e enkanto di Su trabou, pero e ekspreshon di Su karakter.
Dios ta spiritu. P’esei, e mester di e kurpa humano pa biba aden i manifestá Su mes. Pero kua kurpa humano tin e privilegio aki, si tur a peka? Ora ku un yu nase di Dios, Spiritu Santu ta bin biba den su kurpa. Di forma apsolutamente natural, e yu aki ta bai manifestá Su presensha.
“Esun ku a mira mi, a mira e Tata” Hesus a bisa (Huan 14:9). P’esei, e manifestashon di e presensha di Dios ta identifiká su mes solamente ora Su berdadero yunan manifestá Su karakter.
Kon manifestá e karakter di Dios?Esun ku nase di Spiritu ta manifestá e karakter di Dios den relashon ku Dios i e próhimo. Pa Dios fe ta ehersisio di orashon, yuna, den adorashon i den mantenementu di un bon konsenshi. Dikon, manera e teksto sagrado ta bisa: "Laga e pas di Kristu guia boso kurason” (Kolosensenan 3:15).
Señor Hesus ta atvertí si boso no kumpli ku lei hopi mas mihó ku fariseonan, boso no ta drenta reino di shelu (Mateo 5:20). E lei ku e teksto Bíbliko ta referí n’e ta e kondukta pura, korekto, hustu i sinsero.

Esaki ta e karakter di un berdadero yu di Dios.


Bo bishitá e Site di Obispo Renato Cardoso kaba?

Click riba e potret

Yunan di Religion

E problema di un siegu no ta falta di lus, pero su defisiensia físiko. Maske e hala serka di un lus, lo e no por mira. E mesun kos ta pasa ku e ser humano. E ta kompletamente siegu di komprondementu; no pa e ousensia di Lus, pero pasombra e ta r­echasá e Lus.
Religion ta e mayó i mihó arma di tur tempu ku fièrnu ta uza pa destruí e pueblo. E la separá personanan i nashonnan te na e punto di hiba nan na guera.
Religion ta un elemento ku a hiba hopi sosiedat na divishon ku asta tabata nesesario pa a krea leinan ku ta obligá fielnan respetá otro. Si religion en bèrdat tabata algu puro i di bèrdat benefisioso, personanan ku ta práktika esakinan lo no tabatin mester leinan manera libertat di kulto pa respetá otro.
E berdadero siguidó nan di Señor Hesus tin e konsenshi di amor i rèspèt pa su próhimo, independientemente di kolo, sekso, rasa òf religion.”
Referente na esei nos tin e siguiente orientashon di Señor:
Ma Ami ta bisa boso: Stima boso enemigunan i resa pa esnan ku ta pèrsigui boso. E ora ei boso lo bira yunan di boso Tata den shelu, pasombra E ta laga su solo sali tantu riba mal hende komo riba bon hende i ta laga awa kai tantu riba hende hustu komo riba hende inhustu. Pasobra si bo ta stima solamente esnan ku ta stima bo, kua rekompensa bo por spera e ora ei? E kobradónan di belasting no ta hasi meskos, tòg? Mateo 5:44-46.


Nan ta gaña ora nan ta bisa ku religion ta eksistí pa uni e hòmber ku Dios, paso si esei tabata bèrdat mundu lo tabata yená ku pas i harmonia. E bèrdat ta ku e la sirbi pa apartá e personanan for di dj’E i riba tur kos destruí nan inkonsientemente. 

Ayuno di Daniel - Reino di Mundu

Nos a mira kaba kon e reino di mundu, e reino di skuridat, tabatin inisio. Loke mayoria di hende no konosé ta ku nan tabata e fruta natural di e reino ei. Esei ta dor ku Adam ku Eva a kuminsá multipliká nan mes, manera Señor ya a determiná pa nan hasi kaba, ora nan tabata den reino di maldat . Ora nan a revelá nan mes kontra di e Lus, nan a drenta inmediatamente den e reino di skuridat, i den e reino ei nan a kuminsá e proseso di multiplikashon. Esaki ta despues ku nan a revelá kontra di Señor, nan a pasa outomátikamente di e reino di Lus pa e reino di skuridat. Meskos a pasa ku e bestianan. Asina kada ser tabata kontribuí ku e desenbolbimentu di e reino di e mundu aki.
Siertamente di e proseso di desenbolbimentu aki tabata falta e relashonamentu ku e Kreador. Pa e motibu aki , e sernan a nase i krese sin e konosementu di disiplina i órden. Asina e lei di esun mas fuerte a prevalesé den e bestianan pero tambe den e ser humano. Miéntras Adam ku Eva a biba den komunion ku Dios nan no a sinti falta di amor, pas, salú òf prosperidat; tampoko tabatin diskushon entre nan.


P’esei e kiebro den e relashon entre nan ku Dios a duna lugá pa e poder di e maldat. Si e hende no duna Dios e debido rèspèt, poniendo Dios na promé lugá den su bida, kiko e ta bai hasi den relashon ku su próhimo? E ora ei inspirá pa e prinsipal di fièrnu, e ser humano a bira egoista i salbahe den e konkista di su idealnan; materialismo a okupá e lugá di e kosnan spiritual, i tur kos ku tabata kontrali na e boluntat divino, a wòrdu sembra na Tera. Asina a bin desòrdu na mundu i falta di rèspèt pa ku Kreador i pa ku e propio rasa humano.


Dios a krea un úniko muhé pa e hòmber. Esei ta nifiká ku for di kreashon di mundu kada hòmber lo tabatin su propio kasa. E spiritu di malu a inspirá e desòrdu den relashonnan, ta p’esei e hòmber a pasa na deseá vários muhé i vise versa. Ademas di esei e malu a inspirá relashonamentu homoseksual, zoofilia, ku ta e relashonamentu seksual entre ser humano i animal, pedofilia ets. Enfin, e reino di desòrdu tabata establesé riba mundu. Dilanti di e kuadro di un desekilibrio moral kompletu, e institushon di un famia sagrado a pèrdè sentido i su balornan.

Ayuno di Daniel - Reino di Shelu

Na prinsipio di mundu tabata e Reino di Dios. Tur kos riba Tera tabata den un harmonia perfekto: Kreador, naturalesa i kriatura humano.
Nos ta kere ku e ophetivo divino den e Kreashon tabata pa establesé na Tera e mesun sistema di bida ku tin den Shelu, pasombra den e proyekto inisial e úniko diferensha entre Shelu i Tera tabata e habitantenan: Den Shelu lo a biba e sernan spiritual i na Tera esnan material; tur bou di e soberania infinito di Todopoderoso.
E òrdu i disiplina ku ta eksistí den Shelu, lo mester tabata konta pa Tera tambe. E òrdu selestial ku tin arkangel, angel, kerubin i serafin, lo mester tabata idéntiko riba nos planeta. Adam i Eva, e promé tatanan, lo mester tabata inmortal i nan lo a rekreá yunan ku e mesun karakterístikanan pa biba na Tera.
Dios e krea i konstituí Adam komo Su representante riba planeta Tera. Su outoridat terenal lo a wòrdu ekstendé pa e kriatura humanonan pa e desenbolbimentu di Su Reino na Tera.”
Nos ta mira e mata di un plan divino pa e kriatura humano diseñá den e siguiente versíkulonan: E ora ei Dios a bisa: “Laga nos ban traha hende awor. E mester ta segun nos imágen i e mester parse nos. Lo e tin poder riba e piskánan den laman, riba paranan den laria, riba bestianan mansu i feros, i riba tur bestia ku ta lastra abou riba suela.”
Dios a krea hende segun su imágen. Segun imágen di Dios El a krea: hòmber i muhé. Dios a bendishoná nan bisando: “Yena mundu ku hopi desendiente i domin’é, goberná piskánan den laman, paranan den laria i tur bestia ku ta lastra abou riba suela.” Despues Dios a bisa: “Boso por kome for di tur mata na mundu ku tin simia i for di tur palu ku tin fruta.”Génesis 1:26-29

Esnan ku nase den e reino di e promé Adam , apesar di no a skohe esei, tabatin, oportunidat dor di e anunsio di Señor […] “”e oportunidat di sali for di e reino di maldat pa e ser transferí pa e reino di Dios, siguiendo Su Yu.”